Blue Flower


Svi znamo da su mačke iznimno zanimljive životinje. Iako su u rodu s mačkama (lavovi, tigrovi, leopardi) koje bismo željeli sresti samo na ekranima, ljudi najčešće “male mace“  biraju za kućnog ljubimca. Mogu biti prijateljski naklonjene, umiljate ili pak hipnotički prekrasne.

 

Postoji mnogo različitih vrsta mačaka, neke  su bez repa, neke bez dlake, neke su šarene, neke jednobojne. 

Vješti su grabežljivci i mesožderi, no kao vlasnica mačke mogu potvrditi iz vlastitog iskustva da mi se moja maca  više puta prikrala iza leđa i ukrala mi komadić hrane.

Mačke su sisavci iz roda felis. Vjeruje se da je njen predak bila divlja afrička mačka, felis silvestris lybica. Većina mačjih vrsta su  samotnjaci. Mužjaci i ženke sreću se samo u razdoblju parenja, a nakon toga se razilaze. Mačja trudnoća traje  otprilike devet tjedana. Mačke komuniciraju glasom (mijaukanjem), predenjem, frktanjem  te govorom tijela.

U govoru tijela bitno je promatrati uši, oči, rep i položaj tijela. Mačji vid je jedno od čuda prirode. Mačje su oči, za razliku od ljudskih, prilagođene tami. Mrežnica mačjeg oka ima daleko veću koncentraciju „štapića“ nego „čunjića“. Štapići su vidne stanice koje dobro reagiraju na slabom svijetlu, a čunjići su stanice koje najbolje funkcioniraju na jarkom svijetlu.

 Uši su im izrazito pokretljive, njihovo kretanje kontrolira tridesetak mišića koji su razvijeni tako da mački omogućuju lakše lociranje plijena u mraku. Rep je jedan od bitnijih dijelova tijela. Mačke njime šalju jasne, ali složene poruke drugim mačkama i ljudima u okruženju. Mačke žive u bliskoj vezi s ljudima više od 10 000 godina.                                                                                                                


Povezanost ljudi i mačaka dovela je do stvaranja mitova te legenda u više kultura, uključujući drevnu egipatsku, kinesku i nordijsku. Njihovu ljepotu  među prvima su primijetili Egipćani koji su svoje bogove ukrašavali motivima mačaka. Jedan je od takvih motiva onaj na svečanoj kristalnoj posudi na kojoj se nalazila Mafdet, božica s lavljom glavom (oko 3 100. god. pr. Kr.).

Završila bih jednom tužnom pričom koja ima sretan kraj. Prije nešto više od godinu dana, naši su poznanici bili na ljetovanju u Dubrovniku. Pred kraj ljetovanja, dok su šetali, na cesti su ugledali mačiće koji su tugovali  nad uginulom majkom  koju je netom  pregazio automobil. Odmah su krenuli u spašavanje i godinu dan kasnije, svi mačići su udomljeni.

Ja sam jedna od sretnica koju je dopala jedna od mačkica, Meli…

Nadam se da ste mojom pričom barem malo ušli u čudesni svijet mačaka.

 

Mirta Šlehta, 7.a

 

Čuli ste da se biseri ne poklanjaju jer donose suze? Ne želimo biti praznovjerni pa ćemo se prikloniti onim legendama koje govore da donose ljubav i sreću. Elegancija, profinjenost te otmjenost opisuju ono što biseri predstavljaju u modnom svijetu. Bezvremenski i uvijek obožavani. Voljele su ih neke od najvećih filmskih diva, a modna ikona Coco Chanel bila je opčinjena njima. I danas su veoma popularni među svjetskim trendsetericama. Mogu se nositi u svečanim glamuroznim prilikama ili pak kombinirati uz izlizane traperice kako bi i jedna dnevna kombinacija dobila onu dozu glamuroznosti. Nose ih mnoge slavne žene današnjice kao i kućanice, zaposlene žene, političarke, žene velikih političara. Michelle Obama je stavila bisere na pulover u igri s djecom, ali i na večernju haljinu, kada je sa suprugom, najmoćnijim predsjednikom svijeta došla u posjet engleskoj kraljici Elisabeth II. Postoje prirodni i kultivirani biseri. Prirodni nastaju sami od sebe bez ljudske pomoći dok kultivirani rastu kao posljedica ljudske intervencije. Postoje četiri vrste bisera, a to su slatkovodni, morski Akoya, južnomorski i morski Tahiti. Svaki od njih razlikuju se po mjestu uzgoja, veličini ili boji. Neki su jeftiniji, a neki skuplji zbog svojeg jedinstvenog i kompliciranog uzgoja. Kako biseri nastaju u prirodi nije potpuno jasno. Pretpostavljalo se da je zrnce pijeska koje prodire u unutrašnjost školjke uzročnik, no tu tezu je znanost odbacila. Činjenica je da zrnce pijeska nema nikakvog utjecaja na promjene u unutrašnjosti školjke jer je školjka naviknuta na život na morskom dnu. Henry A. Hänni, profesor znanosti o dragom kamenju na Sveučilištu u Baselu i Jochen Schlüter, ravnatelj Mineraloškog muzeja u Hamburgu pretpostavljaju da su za nastanak bisera odgovorna oštećenja u tkivu plašta školjke. Na različita oštećenja, npr. uzrokovana parazitima koji se ubuše u epitelno tkivo,   školjka reagira  cistama. Kalcijev karbonat, materijal od kojeg se sastoje ljušture, taloži se sloj po sloj u cisti i tako nastaje biser. Kakve god tajne biseri o svom nastanku skrivali, činjenica je danas skoro svaka žena ima komad bisernog nakita u svom modnom kutku.

 

                                                                                                                                                                                           Martina Perić,  8.b

 

 

Drugo polugodište  2016./2017. školske godine započelo je istim pitanjem posvuda, u cijelom Zagrebu, u svim školama, po ulicama...  Hoćemo li imati odore u školama?

Budući da je svatko imao svoje mišljenje o tome, krenula sam i ja ispitati cijelu priču o odorama ili uniformama...

  

Jurica Pakračić, 5.a

 

                                             STEM obrazovanje – robotika – povezanost s gospodarstvom

 

 

                       

 

 

 

Japan, Zemlja Izlazećeg Sunca, otočna zemlja, na dodiru najveće kopnene i oceanske mase na Zemlji. Površinom od 337 962 km2 i 128 milijuna stanovnika, gusto je naseljena zemlja s 340 stanovnika/kmte glavnim gradom Tokijom, jednim od najvećih gradova svijeta, 13,6 milijuna stanovnika (aglomeracija35 milijuna stanovnika). Bez obzira na toliku veliku koncentraciju stanovnika na malom prostoru, Tokio je vrlo uređena urbana sredina, koja plijeni čistoćom, dobro organiziranim prometom, samodisciplinom te sigurnošću na visokoj razini jer kriminal na ulicama gotovo da i ne postoji.

                               

„Svijet je ovisan o mobilnim uređajima. Gotovo se ne može vidjeti čovjek na cesti da ne tipka ili da ne razgovara  mobitelom.“ Riječi su to, koje gotovo svakodnevno, čujemo na nekom od medija. Da, slažem se. Uistinu je tako jer i ja sam jedan od takvih. Mobitel je dio svakodnevice. Imaju ga, ili ga posude od roditelja, već petogodišnjaci, djeca, mladež, odrasli, pa čak i bake i djedovi